|
Galerija Franjevačkog samostana otvorena je 1990.
godine i ponovo 16. 6. 2006. godine, od kada je
ovdje boravilo stotine posjetilaca iz BiH i svijeta.
Na prostoru od 1 000 m2, u Galeriji postoje tri
cjeline i to galerija slika i kipova, etnološka
zbirka i riznica. Ovo je jedina Galerija u gradu,
koja na visokom nivou prezentira hod kroz stoljeća
ljudi ovoga kraja.
Posebnu vrijednost u Galeriji čini Portret
sv. Paškala Bojlonskog, te polaganje Krista u grob,
djelo znamenitog hrvatskog slikara Ivana
Tišova.Najveći broj eksponata predstavljaju
akvareli, crteži i grafike, preteženo poznatih
imena hrvatske škole naivne umjetnosti kao što su
Ivan Lacković –
"Seljanka s cvijećem, 1987.", Davor
Runtić Sivi, Ivan Večenaj, fra Blago Karačić, te
slikari Ljubo Lah -
"Anja", Hamo Ibrulj, Lazar
Drljača -
"Crne stijene", Zlatko Šulentić
"Šuma"
i
"Pladanj s voćem", Zlatko Prica
"Plovidba"; Josip
Crnobori
"Samostan sv. Marije na Mljetu". Među
nekoliko izloženih kipova, te radova u bronzi,
nalazi se i rad Frane Kršinića.
Etnološka
zbirka sastoji se iz grupe drvenih, metalnih i
tekstilnih predmeta, pribora za obradu vune,
dijelova nošnji ovoga kraja, privredne alatke koje
su se koristile u proizvodnji mlijeka i žita, zatim
posude za serviranje hrane i pića, uzorci narodne
umjetnosti drvorezbarstva i dr. Tu možete vidjeti i
grupu drvenih predmeta koji služe za predenje,
namotavanje i češljanje ili sabijanje prediva, grupu
tekstilnih rukotvorina za povijanje novorođenčadi,
te tkani i vezeni ukrasni peškiri i marame, grupa
drvenih i metalnih predmeta koji se koriste pri
proizvodnji žita, kao i grupa drvenih predmeta koji
služe za mužu, razlijevanje i bućkanje mlijeka i za
sirenje sira.Uzorci narodne umjetnosti
drvorezbarstva, pored predmeta kao što su kolijevka
za dijete, tronožac, saz, razne obrađene korpice i
kutijice, te ploska za piće, a najviše truda i
umijeća uloženo je u duborezno ukrašavanje sanduka
za djevojačko ruho (škrinja), geometrijskim,
floralnim i vegetabilnim motivima.Grupa duboreznih
reljefa, uglavnom je s temom životinja, a radovi su
Slavka Vidačkovića iz Gornje Bijele.
Među nekoliko predmeta od metala koji se koriste u
obredne namjene i primjeri su umjetničke obrade
neobaroknog stila 18. i 19. stojeća, u riznici
se izdvaja pozlaćeni kalež sa zapisom majstora
Josipa Vasiljevića iz 1758. god., primjerci starih
knjiga i crkvenog ruha iz prošlog stoljeća, kao i
fotografija drvenog kipa sv. Katarine djelo
italijanskog majstora s kraja 15.st., koji se danas
nalazi u muzeju samostana u Kreševu, a tamo je
prenesen u 18 st..
"Mi fratri smo ponosni što smo uspjeli očuvati dio
naše zajedničke nam kulturne baštine. Galerija
predstavlja riznicu prošlosti i želju za njegovanjem
kulturne baštine i svijesti, a ovo je i poticaj za
dalje prikupljanje eksponata, njegovanje i čuvanje
kulturnog i duhovnog bića čovjeka ovih prostora.
Galerija se stalno obogaćuje novim izlošcima, a mi
se nadamo da će u budućnosti ona biti sve bogatija.
Želja nam je da kupimo i djela svih poznatih
Konjičana, kao što je Zuko Džumhur", rekao je fra
Petar Drmić.
Galerija je otvorena srijedom od 11 do 13 sati, ali
najavljene grupe mogu je pogledati svakoga dana, od
9 do 15 sati.
Galerija je muzej i učionica, prostor u kojem je
zaustavljeno vrijeme, koje izražava poštovanje
prema precima, prema lijepome, vrijednome, prostor
je za učenje, predstavljanje sebe i okoline,
pažljivo uređeno. Uz Muzej drvorezbarstva, ova
Galerija je najljepše mjesto u gradu, koje se treba
vidjeti. |